Ugljični monoksid
Tihi ubojica, jedan od najopasnijih i najpodmuklijih plinova, produkt nepotpunog izgaranja fosilnih goriva. Plin je bez okusa i mirisa, proziran, neprepoznatljiv, a akumulira se u krvi (hemoglobinu) afinitetom 240 puta većim nego kisik! Koncentracije od 300 milijuntih dijelova u zraku (ppm) već su smrtno opasne za odraslog čovjeka.
Čak i najmanje koncentracije akumuliraju se u krvi pa je Short Time Exposure Limit (STEL) odnosno maksimalna dozvoljena akumulirana koncentracija izlaganja samo 20 ppm, a dnevna 8-satna maksimalna dozvoljena prosječna akumulirana izloženost (TWA – Time Weighted Average) 100 ppm. Velika je opasnost u domovima koji koriste fosilna goriva, a dio je procesa u željezarama, energanama, petrokemijama, itd.
Standardna podešenja donjeg i gornjeg praga alarma su 20 ppm i 100 ppm, a plin se akumulira i u tijelu pa je standardni STEL Limit također 100 ppm, uz TWA limit od 20 ppm.
Sumporovodik
Sumporovodik je otrovan, bezbojan i korozivan plin koji se javlja kao nusprodukt raspadanja organske tvari bez prisustva kisika (močvare, kanalizacija) putem anaerobnih mikroorganizama. Također se javlja u vulkanskim plinovima, geotermalnim izvorima te uz nalazišta prirodnog plina (do 30 %) i sirove nafte. Javlja se i u ljudskom tijelu kao proizvod metabolizma, pa čak i u dahu kod nekih poremećaja. Najveći industrijski emiter sumporovodika su rafinerije nafte (proces hidrodesulfurizacije nafte – HDS, Claus proces), plinska postrojenja, petrokemije, farmaceutska industrija, koksare, tvornice papira te sustavi kanalizacije i odvodnje. Pozitivna strana ovog vrlo otrovnog plina je da se u vrlo malim koncentracijama (50 ppb) može osjetiti kao neugodan miris pokvarenih jaja pa je to prvo upozorenje. Međutim pri brzom porastu koncentracije (što je najčešće slučaj) paralizira se sluznica i osjetilo njuha te neugodan miris u potpunosti nestaje, a otrovnost raste. Pri koncentracijama većim od 50 ppm nastaju oštećenja vida.
Standardna podešenja donjeg i gornjeg praga alarma su 5 ppm i 10 ppm, a plin se akumulira i u tijelu pa je standardni STEL Limit 10 ppm, a TWA limit 5 ppm.
Zapaljiva grupa plinova (ugljikovodici)
Javljaju se praktički u svakom segmentu života. Najpoznatiji predstavnik je prirodni plin (metan, CH4), a kombinacije spajanja molekula ugljika i vodika su praktički neograničene. Koristimo ih kao energente u svim endotermnim procesima te u gotovo svim industrijama (kemijska, naftna, farmaceutska, petrokemijska). Najveći problem je njihova zapaljivost i eksplozivnost, a kod velikog dijela i toksičnost. Jedan su od najvećih rizika u svim industrijama. Zapaljivost direktno ovisi o njihovoj koncentraciji u smjesi zraka i kreće se između DGE – Donje Granice Eksplozivnosti (LEL – Lower Explosive Limit) i GGE – Gornje Granice Eksplozivnosti (UEL – Upper Explosive Limit). Pri koncentracijama od 4.4 % do 17 % volumnog udjela metana u zraku iskra izaziva eksploziju pa je 4.4 % v/v CH4 = 100 % DGE (LEL).
Standardne granice alarmnih podešenja unutar EU iznose Low = 10 % LEL, High = 20 % LEL
Kisik
Plin bez kojeg nema života, u stabilnoj koncentraciji od 20.9 % v/v čini naš planet jedinstvenim i neponovljivim. Podržava gorenje i dio je brojnih gotovo svih prirodnih i ljudski stvorenih procesa koji se odvijaju na Zemlji. Koncentracija ispod 16.0 % v/v uzrokuje pospanost i zbunjenost, a ispod 6 % v/v smrt. Opasan je i u visokim koncentracijama, jer pojačava zapaljivost materijala. Koncentracija iznad 24.0 % v/v može uzrokovati spontano zapaljenje odjeće.
Standardne granice alarmnih podešenja unutar EU iznose Low = 19.5 % v/v, High = 23.5 % v/v