Znanstvenici su razvili materijal koji otkrivanje toksičnih plinova čini devet puta učinkovitijim
Rusko-bjeloruski istraživački tim razvio je novi materijal za detekciju plina na bazi volframovog oksida koji ima visoku osjetljivost na ugljikov monoksid, dušikov dioksid i aceton. Odziv detekcije plina novog materijala bio je devet puta veći od odziva postojećih senzora. Studija je objavljena u časopisu Nano-Structures & Nano-Objects.
Praćenje kvalitete zraka u zatvorenom prostoru i otkrivanje toksičnih plinova i hlapljivih organskih spojeva važni su za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, a potrebni su u raznim industrijskim, poljoprivrednim i ekološkim primjenama. To zahtijeva razvoj posebnih plinoosjetljivih materijala s visokom osjetljivošću na niz plinova različite kemijske prirode.
Znanstvenici s NUST MISIS, Bjeloruskog državnog sveučilišta i Instituta za prijenos topline i mase AV Luikov Nacionalne akademije znanosti Bjelorusije su sintetizirali novi nanokompozitni materijal koji pokazuje visoku osjetljivost na različite vrste toksičnih plinova u raznim koncentracijama. Dobiven je iz nanopraha volframovog oksida modificiranog grafenom i bakrenim nanokompozitom.
Volframov oksid je dobiven sol-gel metodom također poznatom kao kemijsko taloženje otopine. Zatim je nanoprah grafen-bakar, dobiven metodom izgaranja otopine, dodan u prekursorski gel kako bi se dobila čvrsto povezana struktura.
“Svojstva materijala na plinoosjetljivost su tada istražena s ugljikovim monoksidom, dušikovim dioksidom i acetonom koji su korišteni kao ispitni plinovi. Ispitivanja su pokazala da unošenje 1% modifikatora dovodi do deveterostrukog povećanja osjetljivosti materijala na ugljikov monoksid. te šesterostruko povećanje osjetljivosti na aceton. Najveći odaziv detekcije na aceton dobiven je za uzorke s 2% modifikatora”, rekao je Dmitry Moskovskih, direktor Istraživačkog centra NUST MISIS za inženjerstvo keramičkih nanomaterijala.
Rezultirajući nanokompoziti imaju veliki potencijal za praktičnu primjenu u visoko osjetljivim komercijalnim senzorima plina zbog jednostavnosti predloženog pristupa sintezi, vjeruju istraživači.