Tihi ubojica

Činjenica jest da više ljudi umre od izlaganja toksičnom plinu nego od eksplozije uzrokovane izgaranjem zapaljivog plina. Glavni razlog zbog kojeg se zapaljivi i toksični plinovi zasebno razmatraju su različite regulative vezane za njih kao i tipovi senzora koji se koriste za njihovu detekciju.

Kod toksičnih tvari, osim očitog utjecaja na okoliš, problem predstavlja i utjecaj izlaganja radnika izuzetno malim koncentracijama plina koje mogu udahnuti ili apsorbirati kroz kožu. Iako se štetni utjecaji javljaju zbog dugotrajne izloženosti toksičnim tvarima, važno je istovremeno mjeriti koncentraciju i vrijeme izloženosti plinu.

Nadzor koncentracija toksičnih tvari na radnom mjestu se odnosi istovremeno na organske i anorganske tvari, pri čemu se prati utjecaj koje one mogu imati na zdravlje i sigurnost zaposlenika, moguću kontaminaciju završnog proizvoda i remećenje normalnih radnih aktivnosti.

Termin „granica izloženosti na radnom mjestu“ se generalno koristi za praćenje izloženosti radnika opasnim koncentracijama plina, dima, buke itd. Krajnji cilj je osigurati da su njihove vrijednosti ispod zakonski definiranih.

Važno je naglasiti da su osobni i fiksni detektori bitan dio cjelovitog sigurnosnog plana. Oni osiguravaju potrebne informacije o stanju atmosfere u kojoj se radnici nalaze. Na taj način se mogu provesti radnje kako bi se zadovoljile regulative i sigurnosni zahtjevi.

Također treba uzeti u obzir da optimalni sustav detekcije treba istovremeno pratiti kratkotrajnu i dugotrajnu izloženost toksičnom ili zapaljivom plinu kao i definirati alarmne vrijednosti za njih.